Sve oči uprte su u Hormuški tjesnac, ali on nije najveće usko grlo za svjetsku naftu

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca zbog rata na Bliskom istoku podiglo je cijene nafte, plina i naftnih derivata diljem svijeta, jer kroz taj uski pomorski prolaz prolazi oko petine svjetske proizvodnje nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG). No tankeri na putu prema velikim azijskim uvoznicima obično moraju proći još jedan tjesnac, koji bilježi još veći protok nafte od Hormuškog, piše slovenski Forbes.

Riječ je o Malajskom tjesnacu (Strait of Malacca) između otoka Sumatre u Indoneziji i Malajskog poluotoka u jugoistočnoj Aziji. Dug je oko 900 kilometara, a širina mu varira između 65 i 250 kilometara. Na najužem dijelu, u Singapurskom tjesnacu, razmak između obala iznosi samo 2,7 kilometra.

To je jedna od najprometnijih pomorskih ruta na svijetu, kojom je prošle godine prošlo više od 100 tisuća brodova. Oni prevoze energente s Bliskog istoka ili sirovine iz Afrike prema gospodarstvima istočne Azije poput Kine, Japana i Južne Koreje.

U suprotnom smjeru plove veliki kontejnerski brodovi s robom iz velikih azijskih proizvodnih zemalja prema europskim tržištima, a u manjoj mjeri i Rusija tim putem doprema svoju sankcioniranu naftu u Indiju.

Više nafte nego kroz Hormuz

Prema podacima američke Agencije za energetske informacije (EIA), u prvoj polovici prošle godine kroz Malajski tjesnac prolazilo je 23,2 milijuna barela nafte dnevno, što je najveći protok među svim svjetskim uskim grlima u pomorskoj trgovini naftom. To predstavlja oko 29 posto pomorske trgovine naftom. Hormuški tjesnac je na drugom mjestu s 20,9 milijuna barela dnevno u istom razdoblju, odnosno oko četvrtinom pomorske trgovine.

Od tih 23,2 milijuna barela, oko 70 posto čini sirova nafta, dok ostatak otpada na derivate i plin. Oko 60 posto tog protoka dolazi iz zemalja Bliskog istoka članica OPEC-a, poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka. I Iran, unatoč sankcijama, izvozi naftu koja također prolazi kroz ovaj tjesnac. Gotovo polovica (48 posto) nafte koja prolazi kroz Malajski tjesnac ide prema Kini.

Nakon uvođenja europskih i američkih sankcija ruskoj nafti, Rusija je preusmjerila izvoz prema Kini i Indiji, pri čemu dio isporuka prema Indiji ide i preko Malajskog tjesnaca. U prvoj polovici prošle godine ruska nafta činila je oko 2 posto ukupnog protoka kroz tjesnac.

Prema Međunarodnom pomorskom uredu, piratstvo – uključujući pokušaje krađe i otmica – predstavlja prijetnju tankerima u Malajskom tjesnacu, a napadi na brodove povećali su se nakon 2023., osobito u blizini Singapura. Brodovi mogu izbjeći taj prolaz ploveći kroz Sundski ili Lombokški tjesnac, ili oko cijelog indonezijskog arhipelaga. Alternativa je i naftovod koji vodi iz Mjanmara prema sjeverozapadnoj Kini.

Sedam uskih grla

U prvoj polovici 2025. globalna proizvodnja nafte iznosila je oko 104 milijuna barela dnevno, a 76 posto tih količina – gotovo 80 milijuna barela – do kupaca je stiglo morskim putem. Zbog toga su sigurne pomorske rute ključne za opskrbu energijom.

EIA u svojoj analizi navodi sedam ključnih uskih grla u pomorskoj trgovini naftom. Osim dva najveća, tu su i Sueski kanal (i paralelni naftovod Sumed), tjesnac Bab el-Mandeb na južnom ulazu u Crveno more, Danski prolazi, turski tjesnac Dardaneli te Panamski kanal. Kroz svako od tih preostalih prolaza dnevno prolazi manje od pet milijuna barela nafte.